Svi smo čuli za Arduino projekt i njegove pozitivne posljedice za hardverski svijet, ali istina je da malo tko točno zna što je Arduino i što možemo učiniti s takvom pločom ili što točno Arduino projekt podrazumijeva.
Danas je to vrlo lako dobiti ploča arduino, ali trebat ćemo znati i imati nešto više od jednostavne hardverske ploče na koju se može povezati nekoliko kabela i neke LED žarulje.
Što je to?
Projekt Arduino je hardverski pokret koji traži stvaranje PCB-a ili tiskane ploče koja bilo kojem korisniku pomaže u stvaranju i razvoju konačnih i funkcionalnih elektroničkih projekata. Tako ploča Arduino nije ništa drugo nego PCB ploča koju možemo replicirati onoliko puta koliko želimo bez potrebe za plaćanjem licence ili ovise o tvrtki za njezinu upotrebu i / ili stvaranje.
Ovaj pokret (Arduino Project) traži stvaranje potpuno besplatnog hardvera, odnosno svaki korisnik može izraditi vlastite ploče i učiniti ih potpuno funkcionalnima, barem jednako funkcionalnima kao ploče koje možemo kupiti.
Projekt je rođen 2003. godine kada je nekoliko studenata s Instituta IVREA tražilo alternativu pločama s mikrokontrolerom BASIC Stamp. Te ploče koštaju više od 100 USD po jedinici, što je visoka cijena za svakog učenika. 2003. pojavljuju se prvi razvoji koji imaju besplatan i javni dizajn, ali čiji kontroler ne zadovoljava krajnjeg korisnika. Bit će to 2005. godine kada stiže mikrokontroler Atmega168, mikrokontroler koji ne samo da napaja ploču već i čini njenu konstrukciju pristupačnom, dostigavši danas čiji modeli ploče Arduino mogu koštati 5 dolara.
Kako je nastalo vaše ime?
Naziv projekta dobio je po konobi u blizini instituta IVREA. Kao što smo rekli, projekt je rođen u žaru ovog instituta koji se nalazi u Italiji, a u blizini tog instituta postoji studentska konoba Bar di Re Arduino ili Bar del Rey Arduino. U čast ovog mjesta, osnivači projekta, Massimo Banzi, David Cuartielles, Tom Igoe, Gianluca Martino i David Mellis, odlučili su ploče i projekt nazvati Arduino.
Od 2005. godine do danas, projekt Arduino nije bio bez kontroverzi oko vođa i imovinskih prava. Stoga postoje različita imena poput Genuino, koji je bio službena marka projektnih ploča koje su se prodavale izvan Sjedinjenih Država i Italije.
Po čemu se razlikuje od Raspberry Pi?
Mnogi korisnici brkaju ploču Raspberry Pi s pločama Arduino. Budući da se za nove početnike i bez veze s tom temom obje ploče mogu činiti jednakima, ali ništa ne može biti dalje od istine. Arduino je PCB ploča koja ima mikrokontroler, ali Nema procesor, nema GPU, nema RAM memorije i nema izlaznih priključaka kao što su microhdmi, wifi ili bluetooth to nam omogućuje da ploču pretvorimo u mini računalo; ali Arduino je programabilna ploča u smislu da možemo učitati program i upotrijebljeni hardver izvršit će taj program: ili nešto jednostavno poput uključivanja / isključivanja LED žarulje ili nešto tako snažno poput elektroničkog dijela 3D printera.
Koji modeli ploča postoje?
Ploče Arduino Project podijeljene su u dvije kategorije, prva kategorija bila bi jednostavna ploča, PCB ploča mikrokontrolera y druga kategorija bili bi štitovi ili produžne ploče, ploče koje dodaju funkcionalnost Arduino ploči i koje ovise o njoj za njezin rad.
Među najpopularnijim modelima ploča Arduino su:
-
- Arduino UNO
- arduino leonardo
- Arduino MEGA
- Arduino Yun
- Arduino DUŽNI
- Arduino mini
- ArduinoMicro
- Arduino nula
...
A među najpopularnijim ili najkorisnijim modelima Arduino štita su:
-
- Arduino GSM štit
- Arduino Proto štit
- Arduino motorni štit
- Arduino WiFi štit
....
I ploče i štitnici su osnovni modeli. Odavde ćemo pronaći setove i dodatke koji će imati za cilj da Arduino razvije specifičniju funkciju kao što je projekt CloneWars koji stvara setove za pretvaranje Arduino MEGA ploče u moćan 3D printer.
Što nam treba da bismo uspjeli?
Iako se može činiti nelogičnim ili čudnim, da bi Arduino ploča radila ispravno, trebat će nam dva elementa: snaga i softver.
Prije svega očito je da ćemo, ako ćemo koristiti elektroničku komponentu, trebati energiju koja se može izvući iz izvora napajanja ili izravno iz drugog elektroničkog uređaja zahvaljujući svom USB ulazu.
Softver ćemo nabaviti zahvaljujući Arduino IDE-u koji će nam pomoći u stvaranju, kompajliranju i testiranju programa i funkcija koje želimo da naša Arduino ploča ima. Arduino IDE je besplatni softver koji možemo proći ovaj web. Iako možemo koristiti bilo koju drugu vrstu IDE-a i softvera, istina je da se od tada preporučuje korištenje Arduino IDE-a Ima maksimalnu kompatibilnost sa svim službenim modelima Arduino projekta i pomoći će nam da bez problema pošaljemo sve podatke koda..
Neke projekte možemo raditi s Arduino pločom
Evo nekih projekata koje možemo izvesti jednostavnom pločicom ovog projekta (bez obzira na model koji odaberemo) i koji su dostupni svima.
Najpoznatiji gadget od svih i onaj koji je projektu Arduino dao najviše slave bez sumnje je 3d printer, posebno model Prusa i3. Ova revolucionarna naprava temelji se na ekstruderu i ploči Arduino MEGA 2560.
Nakon uspjeha ovog projekta rodila su se dva paralelna projekta temelje se na Arduinu i odnose se na 3D ispis. Prvi od njih bio bi 3D skener predmeta pomoću tanjura Arduino UNO a drugi je projekt koji koristi Arduino ploču kako bi se reciklirao i stvorio novi filament za 3D printere.
IoT svijet je još jedna od niša ili područja u kojima Arduino ima velik broj projekata. Arduino Yún je preferirani model za ove projekte koji izrađuje elektroničke brave, senzore za otiske prstiju, senzore za okoliš itd. Ukratko, most između Interneta i elektronike.
Zaključak
Ovo je mali sažetak Arduino projekta i Arduino ploča. Mali sažetak koji nam daje predodžbu o tome što su to pločice, ali kao što smo rekli, njihovi počeci sežu u 2003. godinu i od tada, ploče Arduino raste ne samo u izvedbi ili snazi već i u projektima, priče, kontroverze i beskrajne činjenice koje čine Arduino izvrsnom opcijom za naše projekte besplatnog hardvera ili jednostavno za bilo koji projekt koji se odnosi na elektroniku.